• small_image_1

    Prehrana


    Predškolsko razdoblje je vrijeme intezivnog rasta i razvoja djeteta. Stoga je važno znati što, kada, koliko i kako valja ponuditi djetetu kao dio pravilne prehrane.
    Prehrana djece u dječjim vrtićima planirana je i kontrolirana u vrtiću i institucijama izvan vrtića.
    Dječji vrtići provode prehranu djece prema važećim prehrambenim standardima i normativima, koji su određeni " Programom zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u djece u dječjim vrtićima " ( član 18. Stavak 1. i 3. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi ).
    U planiranju prehrane djeteta vrtićke dobi u obzir valja uzeti slijedeće čimbenike :
    1. PREHRAMBENE POTREBE za energijom, hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima koje moraju omogućiti normalni život te rast i razvoj djeteta
    2. SOCIJALNE I RAZVOJNE ASPEKTE HRANJENJA PRIMJERENE DOBI kao što su uključivanje u društveni život, razvoj motorike, psihološke faze, stjecanja prehrambenih navika itd.
    3. MOGUĆNOST PREVENCIJE PATOLOŠKIH STANJA I KRONIČNIH BOLESTI ODRASLIH
    U dobi malog djeteta ( 1. do 3. godina života ), dijete u odnosu na dojenačku dob, usporava rast u visinu i napredak na tjelesnoj masi, te se izgledom izdužuje. U prosjeku tijekom druge godine normalno dobije 2-3 kg, a naraste oko 12cm, što je dvostruko manje naspram prve godine života. Iako je apsolutna vrijednost energetske potrebe veća negoli prije, ona se u odnosu na tjelesnu masu zapravo smanjila, prvenstveno zbog usporenja rasta. Najveći dio energije crpi se iz ugljikohidrata, dok se udio masti smanjuje u odnosu na dojenaštvo. Potreba za vitaminima i mineralima je veća u odnosu na mlađu dob, izuzev za vitaminom D.
    U to je vrijeme uzimanje hrane normalno već raspoređeno u 3 glavna obroka i 2 međuobroka, a težište je sa mliječne prehrane preneseno na ne mliječnu, iako mlijeko i dalje ostaje važna namirnica u dnevnom jelovniku. Također većina namirnica već je uvedena u jelovnik djeteta koji je stoga raznovrstan. To je istodobno životno razdoblje kada dijete nakon što je prohodalo postaje sve aktivnije, te je pažnja usmjerena na novosti u okolini. Stoga je nerijetko prilikom hranjenja teško zadržati interes djeteta na jelu, a namirnice znaju postati i predmetom igre. Također djeca se u tom razdoblju znaju ponašati hirovito prema onom što jedu, tj. preferiraju određena namirnice, dok pojedine uopće ne žele jesti, što se onda zna naglo izmijeniti i namirnica koja je bila omiljena bude zamijenjena nekom drugom. S druge strane, motoričke vještine i završetak nicanja zubi, povoljno djeluju na proces samostalnog hranjenja i pijenja iz čaše, kao i na žvakanje. Ipak djeca u toj dobi još uvijek nisu sposobna jesti cijele orašaste plodove poput oraha, kikirikija, badema i slično, zbog rizika od gušenja i aspiracije.
    Prva do treća godina života su i vrijeme kad se zaposleni roditelj vraća na posao, pa brigu oko djeteta preuzimaju bake, djedovi ili dijete polazi u vrtić, te presudnu ulogu u razvoju daljnjih navika hranjenja nemaju više samo roditelji.
    U predškolskoj dobi ( 4. do 6. godina života ) djeca dalje usporavaju rast u visinu i prirast na tjelesnoj masi, što ostaje i u školskoj dobi, pa sve do puberteta. Tako prosječno godišnje narastu 6-8cm, a na masi dobiju 2 najviše 3 kilograma. Slijedom toga i potrebe za energijom, tj. hranjivim tvarima su računajući prema tjelesnoj masi manje nego ranije, iako gledano u apsolutnim vrijednostima to ne izgleda tako. Potrebe za vitaminima i mineralima nešto su veće od onih u dobi malog djeteta.
    Predškolska je dob ujedno vrijeme kada prema preporukama koje su znanstveno podkrijepljene treba započeti prevenciju patoloških stanja i bolesti odrasle dobi koje se vežu uz nepravilnu prehranu. Jelovnik je u toj dobi normalno raznovrstan, ali sa različitom zastupljenošću pojedinih namirnica, a najbolje ga oslikava piramida zdrave prehrane. U toj dobi djeca polako formiraju prehrambene navike, te oko 5.godine počinju jasno izražavati svoje želje u vezi s hranom. Tada vrlo lako potaknuti lošim primjerom, ali i zbog velike dostupnosti slatkiša, grickalica i brze hrane, te sve ubrzanijeg životnog tempa, mogu razviti loše prehrambene navike u smislu lošeg odabira namirnica, neredovitih obroka ili količinski neprimjerenih obroka.

    Obroci
    Hrana se treba servirati u obrocima, s ustaljenim rasporedom, u količinama i kvaliteti koja poštuje najbolji predviđeni energetski unos i raznovrsnu zastupljenost namirnica.
    Kod planiranja obroka u vrtiću, za doručak je predviđeno da bude energijom bogatiji od zajutraka, budući da je zajutrak u vrtiću vrlo rani obrok namijenjen djeci koja su već u vrtiću između 6 i 7 sati ( topli napitci poput mlijeka, čokoladnog mlijeka, kakaoa, čaja i sl. ). Razdoblje do ručka je samo 3 sata, tako da međuobrok nije nužan ( u DV Osmijeh za međuobrok djeca dobiju voće ), a to je doba dana koje se provodi najaktivnije. Užina je lagani obrok u popodnevnim satima, obično nakon odmora, dok je večera namijenjena onima koji korist smjenski program.
    I još jednom, na kraju, valja naglasiti da sve do sada nabrojano, a pogotovo osobitosti dječjeg rasta i razvoja, te mogućnost prevenciji kroničnih bolesti odrasle dobi treba imati na umu kod sastavljanja jelovnika za djecu u vrtićima. Samo uz pravilan pristup prehrani od najranijeg djetinjstva, možemo očekivati normalan rast i razvoj uz istodobno razvoj zdravih prehrambenih navika i normalan odnos prema hrani kasnije.

    LITERATURA:
    -Prehrambeni standard za planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi
    Ljiljana Vučemilović, viša medicinska sestra Ljuba Vujić Šiser, viša medicinska sestra

Izjave djece

Djeca imaju pravo na rođake i prijatelje
DJEČJI TJEDAN

Matej Kardum

Djeca imaju pravo na obitelj
DJEČJI TJEDAN

Paula Piližota

Djeca imaju pravo na zdravu hranu
DJEČJI TJEDAN

Lukas Lučev

Nakon kiše Sunce osuši ostatke kiše.
SVJETSKI DAN SUNCA

Ante Petković

Da nema Sunca ne bi se kupali u moru.
SVJETSKI DAN SUNCA

Lucija Slamić

Bez Sunce ne bi bilo ljeta.
SVJETSKI DAN SUNCA

Vito Žmara

Po danu je u pustinji vruće, a po noći hladno.
SVJETSKI DAN SUNCA

Andrija Mikulandra

Da nema Sunca ne bi išli u šetnje
SVJETSKI DAN SUNCA

Barbara Bujas

Ne smijemo jesti puno slatkiša
PROJEKT "MI JEDEMO ODGOVORNO"

Marta R.

Ljubav je kad nekog puno voliš. VALENTINOVO

Elizabeta B.

Štedim da si mogu kupiti ono što previše želim.
SVJETSKI DAN ŠTEDNJE

Ivan Aristotel Ciko

Ljubav je kad volim mamu i tatu. VALENTINOVO

Zara Ć.C.

Trebamo jesti hranu iz voćnjaka i povrtnjaka
PROJEKT "MI JEDEMO ODGOVORNO"

Tom Lucas P.

Smijali smo se kad smo skakali po krevetu, onda smo pali pa smo se opet smijali - SVJETSKI DAN SMIJEHA

Luca M.

prethodno slijedeće

Partneri

Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac"

OŠ Meterize

prethodno slijedeće

Kontaktirajte nas


Vrtić Šubićevac

022 333 036 • 095 753 75 31


Vrtić Meterize

095 753 75 33


Jaslice Meterize

095 753 75 34