Integrirani sportski program

Integrirani Sportski Program

Dječji vrtić Osmijeh ima viziju razvoja vrtića koja odgovara pojmu „vrtić po mjeri djeteta“, opredjeljujući se pri tom za provođenje obogaćenih programa među kojima veliku ulogu ima Integrirani sportski program.

Kroz tjelesne i motoričke aktivnosti dijete uspostavlja interaktivne odnose sa svojim okruženjem, na način da ga mijenja, mijenjajući pritom i sebe.

Stoga možemo reći da je djetetova motorička aktivnost važna kako za tjelesni tako i za psihički i socijalni razvoj. Dokazano je, također, da na socijalnom planu pokret, kretanje i kineziološka aktivnost općenito imaju pozitivan utjecaj na promjene i oblikovanje važnih ljudskih osobina i sposobnosti.

Kako bi djeca rane dobi razvijala svoje kompetencije i sposobnosti potrebno je osigurati valjane uvjete, prvenstveno vodeći se zakonskim odrednicama, Zakona o predškolskom odgoju, Programskom usmjerenju odgoja i obrazovanja, te Nacionalnom kurikulumu za Rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Nije potrebno naglašavati važnost zadovoljavanja osnovnih biotičkih potreba djece predškolske dobi za kretanjem i igrom.

Međutim, važno je istaknuti da ulaskom kineziologa u predškolske ustanove, koji provode specifične kineziološke aktivnosti, ti programi dobivaju na kvantiteti i kvaliteti.

Program će djeci omogućiti funkcionalno-motorički razvoj, emocionalno sazrijevanje, kognitivni i govorni razvoj.

Pokušati će stvoriti naviku ispunjenja slobodnog vremena sportskim aktivnostima kao preduvjet pravilnog, zdravog odrastanja, poticati navike o zdravom načinu života te uvažavati individualnost ali i stvarati suradničke i partnerske odnose s djecom i odraslim osobama.

Sedam osnovnih motoričkih sposobnosti, čiji razvoj možemo pratiti već u predškolskoj dobi su:

1.) Ravnoteža je sposobnost održavanja tijela u izbalansiranom položaju.
Razlikujemo održanje ravnoteže tijela u mirovanju (statička) i u kretanju (dinamička), te balansiranje predmetima.
Sposobnost održavanja ravnoteže ovisi o genetskom nasljeđu i o razvijenosti neuroloških struktura te je samo djelomično moguće na nju utjecati vježbanjem.

2.) Koordinacija ili okretnost odnosi se na spretnost i usklađenost pokretanja cijeloga tijela, na pokrete ruku, na brzinu učenja i izvođenja složenih motoričkih zadataka, kao i na skladno izvođenje određenih pokreta u ritmu.
Ta sposobnost ovisna je u velikoj mjeri o neurološkim strukturama i nasljednim faktorima.

3.) Snaga se odnosi na mišićne sile koje pokreću tijelo ili neki teret.
Snaga se dijeli obzirom na topološke regije tijela pa razlikujemo snagu ruku i ramenog pojasa, snagu trupa i snagu nogu.
Snaga je jedna od onih motoričkih sposobnosti koja se može u većoj mjeri razvijati vježbanjem. Povezana je s većinom ostalih motoričkih sposobnosti.

4.) Brzina je sposobnost brzog izvođenja jednostavnih motoričkih zadataka, kao i npr. brzog kretanja s promjenama pravca, brzog trčanja, brzog lupkanja rukom.
U velikoj mjeri ovisi o nasljednim faktorima.

5.) Fleksibilnost ili gibljivost je sposobnost izvođenja pokreta s velikom amplitudom.
Ovisi o elastičnosti mišića i ligamenata kao i o pokretljivosti zglobova, a povezana je sa snagom i brzinom.

6.) Preciznost je sposobnost izvođenja točno usmjerenih i odmjerenih (doziranih) pokreta.
Očituje se npr. u neposrednom usmjeravanju nekog predmeta ili dijela tijela u cilj (mačevanje, boks, umetanje sitnih predmeta u rupice) ili bacanju predmeta, gađanju u cilj (lopta, strjelica).
Preciznost je osjetljiva sposobnost koja ovisi o perceptivnoj kontroli mišićne aktivnosti, procjeni vremena i udaljenosti.
Od svih motoričkih sposobnosti najviše ovisi i o emocionalnom stanju.

7.) Izdržljivost je sposobnost dužeg izvođenja neke aktivnosti nesmanjenim intenzitetom, a neposredno je vezana za stanje krvožilnog i respiratornog sustava.
Jako ovisi o motivaciji. Na tu sposobnost u većoj se mjeri može utjecati vježbanjem. (Čudina Obradović, M. i sur.,2004.).

Program nije usmjeren na stvaranje vrhunskih sportaša, već na poticanje optimalnog razvoja motoričkih potencijala djece u dobi od 3 do 7 godina.

Motorički sadržaji izabrani su u skladu sa mogućnostima djece te dobi. Aktivnosti kroz tjelesno vježbanje se odvijaju svakodnevno u vrtićkoj ili školskoj dvorani i traju cca 30 min.

Dijagnostika antropometrijskih karakteristika, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti provodi se tri puta godišnje (inicijalna,tranzitivna i finalna provjeravanja).

Na osnovi dobivenih rezultata prati se individualni i grupni napredak, utvrđuju se nedostaci, detektiraju se izrazito nadarena djeca i valorizira se cjelokupan program.